Press "Enter" to skip to content

Park Bukovičke Banje

Staro zdanje u Parku Bukovičke banje, Fotografije: DeKovach Studio

Jedinstven, kako po svojoj prirodi, tako i po kulturi i istoriji.

Aranđelovac je poznat kao mesto u čijoj je okolini Karađorđe podigao Prvi srpski ustanak. Međutim, dok je Karađorđe za svoju rezidenciju izabrao Topolu, dinastija Obrenović gradila je Aranđelovac kao svoje letovalište. U vreme njihove vladavine, grad je pretvoren u mondensku banju Srbije i Jugoslavije 19. veka, osnovanu na izvorima vode Knjaz Miloš. U centru aranđelovačkog parka izgrađeno je i Staro zdanje — letnji dvorac dinastije Obrenović.

Aranđelovac je stoga jedini grad u Srbiji na čijem se grbu nalaze i Karađorđe i Miloš Obrenović. Sadašnja teritorija grada najvećim delom je pripadala selu Vrbica.

Pošto je knez Miloš često boravio u lečilištu Bukovičke banje odlučio je da u Vrbici 1858. godine podigne crkvu (jednu od nekoliko pokajnica) i posveti je Svetom Arhanđelu Gavrilu, a od dela sela Vrbice sa delom sela Bukovik formira varoš kojoj daje ime Aranđelovac.

Blagotovorna voda

Aranđelovac je najpoznatiji po blagotvornosti kisele vode kojom je još 1811. godine svoje zdravlje krepio Dositej Obradović. Na lični zahtev kneza Miloša, bukovička voda je dopremana u butelama i korišćena na dvoru, a početkom XX veka počinje i ručno flaširanje kisele vode „Knjaz Miloš“. Ova voda je često dobijala medalje za kvalitet.

Izvor informacija: Wikipedia


Paviljon Knjaz Miloš

Paviljon Knjaz Miloš, ranije poznat kao Izvor kisele vode, nalazi se u okviru Kompleksa „Park Bukovička banja” u Aranđelovcu. Paviljon je bila prva fabrika u kojoj se flaširala mineralna voda, u vlasništvu akcionarskog društva, koja je eksploatisala vodu u prvoj polovini 20. veka.

Zgrada paviljona je podignuta 1907. godine, na mestu izvora čija je kaptaža urađena 1839. godine, prilikom dolaska kneginje Ljubice u Aranđelovac. Pravljen je po projektu arhitekte Branka Tanazovića u duhu secesije, paviljon je bio jedna od prvih građevina koje su bile podignute u Srbiji od armiranog betona.

Izvor informacija: Wikipedia

Foto: DeKovach

Pored ovoga, veoma je poznat velelepni park Bukovičke banje koji se prostire na površini od 21,5 ha sa stalnom postavkom mermernih skulptura, najpoznatijih naših i svetskih autora, nastalih u tridesetogodišnjem postojanju međunarodne smotre umetnosti „Mermer i zvuci“ koja pored mermernih skulptura organizuje i manifestaciju „Svet keramike“, a organizuje i pozorišne predstave, koncerte i folkorne priredbe.

Izvor informacija: Wikipedia


Nastanak Parka

Ideju o podizanju parka pokrenuo je u 19. veku, Emilijan Josimović, inženjer i prvi srpski urbanista. Zemljište za kompleks Park Bukovičke Banje kupljeno je 1849. godine, kada su i počeli radovi, zasađeno drveće, uređen izvor i kupatilo „Talpara”. Približno današnji izgled Park dobija 1856. godine, i iz tog perioda potiče i toplo kupatilo „ Đulara“. Za vreme vladavine Kneza Mihajla Obrenovića, Bukovička Banja postaje jedno od najbolje uređenih balneoturističkih naselja. Najbolja banja u Srbiji, ostaje sve do pred Prvi svetski rat.

Svoje sadašnje konture park je dobio u periodu 1900-1905. godine. Aleja borova i drvored kestenova je iz tog perioda. Najznačajniju promenu banja i park su pretrpeli 30-ih godina 20. veka, kada je banja bila pod upravom Štedionice dunavske banovine. Tokom 1933/1934. godine preuređeni su Staro zdanje, Novo zdanje i Park, koji je iz osnova bio rekonstruisan po planovima inž. A. Krstića.

Izvor informacija: Wikipedia


Otkrijte više o Aranđelovcu

Tanja Bošković, jedna od poslednjih pravih diva srpskog glumišta, grad pod Bukuljom u kojem je odrasla pamti, pre svega po

Jedan od najuspešnijih predsednika Opštine Aranđelovac. Neka ti je večna slava , zahvalni na svemu sto si uradio za naš

U muzeju u Orašcu od 13. februara 2019. godine posetiocima je na raspolaganju multimedijalna izložba Narodnog muzeja u Aranđelovcu na

Zašto bi trebalo obavezno da posetite park Bukovičke Banje u Aranđelovcu? Zato što se u njemu možete opustiti, šetati, odmarati,

Prirodom okruženi Arandjelovac skriva još jedan manje poznat dragulj lepote poznat kao Bukuljsko jezero. Nastalo na površini koja se nekada

Kako kaže jedna pesma posvećena Šumadiji: „Tamo gde je Rudnik, Milanovac grad, Kragujevac, Topola, Kosmaj, Beograd“, tako i putovanje u središte