Press "Enter" to skip to content
Foto: D. Bosnić, Narodni muzej Aranđelovac

Pećina Risovača

Na ulazu u Aranđelovac, sa desne strane rečice Kubršnice, uzdiže se brdo Risovača sa pećinom, značajnim arheološkim i paleontološkim nalazištem. Dugogodišnjim istraživanjima Risovačke pećine otkriveno je mnoštvo fosilizovanih kostiju i zuba brojnih životinjskih vrsta koje su za vreme poslednjeg ledenog doba živele na stepama oko Risovače.

Pronađene kamene i koštane alatke potvrđuju da je Risovačka pećina u srednjem razdoblju starijeg kamenog doba bila stanište neandertalskih lovaca. Zbog svojih prirodnih osobenosti i kulturno-istorijskih vrednosti pećina je proglašena spomenikom prirode i kulturnim dobrom od izuzetnog značaja. Danas je Risovačka pećina uređena po svim principima savremene prezentacije i godišnje primi hiljade posetilaca iz zemlje i inostranstva.

Istraživanja

Istrazivanja pećine Risovače u Aranđelovcu, započeta davne 1953. godine (Arheološki institut SANU i Filozofski fakultet iz Beograda pod rukovodstvom prof. dr. Branka Gavele), trajala su, sa dužim ili kraćim prekidima, do 1976. godine. Pored arheoloških od 1975. organizovana su i speleološka istraživanja kojima rukovodi dr. Radenko Lazarević, naučni savetnik Instituta za šumarstvo i drvnu industriju iz Beograda.

Ova istraživanja, uz učešće saradnika Geografskog instituta “Jovan Cvijić”, Geogafskog fakulteta, Beograd i speleološke grupe iz Valjeva, naročito intenzivirana devedesetih godina, traju do današnjih dana.

Skelet pećinskog medveda, foto: Narodni muzej

Dugogodišnjim arheološko – paleontološkim i speleološkim istraživanjima u Risovači je otkriveno obilje fosilizovanih ostataka pleistocene faune, kao i tragovi materijalne kulture neandertalskih lovaca – artefakta od kamena i kosti, koja potvrđuju paleolitsku starost ove stanice.

S obzirom na arheološki značaj, paleontološko bogatstvo, dimenzije prostora i znatne prirodne vrednosti, Risovačka pećina je uređena za turističke posete i otvorena 19. septembra 1987.

Prokopavanjem i čišćenjem sekundarnog materijala otkriven je pećinski sistem u dužini od 187,5 metara površine 703 metara kvadratnih. Duž glavnog pećinskog kanala postavljene su poliesterske rekonstrukcije reprezentativnih predstavnika kvartarne faune – pećinskog medveda i pećinskog lava, dok se u tzv “Dvorani risovačkog čoveka”, kojom se završava istraženi deo pećine, nalazi figuralna kompozicija – porodica risovačkog lovca.

Ulaz u pećinu, foto: DeKovach Studio

Uređenjem i prezentacijom pećine Risovače sačuvan je od zaborava i propadanja ovaj davnašnji beleg čovekovog postojanja i delanja, kao svedočanstvo neprekinutih ljudskih korena od samih začetaka civilizacije do današnjih dana

Izvor: Narodni muzej Aranđelovac

Info

Radno vreme Pećine: Svaki dan od 09 – 17 časova.

Cena ulaznice: 300 dinara. Postoje i vezane ulaznice: Narodni muzej Aranđelovac + pećina Risovača + Znamenito mesto Orašac – 550 dinara, Pećina Risovača + Znamenito mesto Orašac – 400 dinara.

Kontakt: Narodni muzej Aranđelovac, Mišarska 19, 34300 Aranđelovac, Srbija
Tel: +381 (0)34 722 883
Veb adresa: https://www.nmar.rs/pecina-risovaca


Otkrijte više o Aranđelovcu

Sa prvim lepim, prolećnim danima na arheološkom lokalitetu Dvorine na Venčacu kreću i prvi radovi. Urađeno je elektrometrijsko visokorezolutivno profilisanje

Mada su posetioci radije odsedali u državnim hotelima Starom i Novom zdanju, kapaciteti ovih objekata bili su nedovoljni, tako da

Stara kolorisana fotografija. Bukulja, “pečurka” pokrivena slamom i pogled na grad (u daljini se vidi Staro zdanje). ❤️ Fotografija: @arandjelovac_nekad_sad.

Privode se kraju radovi na rekonstrukciji Doma kulture u Orašcu koji se izvode sredstvima koje je obezbedila opština Aranđelovac. Centar

Svega četiri godine posle pojave prve serije razglednica sa motivima Beograda, koje je izdao beogradski knjižar Velimir Valožić (1895), putovala

U procesu reforme javne uprave , koju uz podršku Evropske unije, sprovodi Ministarstvi državne uprave i lokalne samouprave, danas je